Volonterske akcije mladih u Društvenom centru Kostajnica

U sklopu projekta “AktivUNA! djelovanjem mladih za bolju kvalitetu života u Pounju” mladi iz Pounja su se tokom listopada uključili i sudjelovali u aktivnostima Društvenog centra Kostajnica. Tamo su, uz stručnu pomoć i vođenje voditeljice centra pomagali u aktivnostima rada s osobama s posebnim potrebama.

U utorak, 29.10.2019. smo organizirali volontersku akciju u kojoj smo obilježili Dane kruha, igrali društvene igre, a Srednja škola Ivana Trnskog Hrvatska Kostajnica i njezini volonteri su nas ugostili i pripremili program posvećen hrvatskoj književnosti i Vatroslavu Lisinskom, kako bismo obilježili 200 godina od njegovog rođenja. Osim toga, pogledali smo i video uradak Ježeva kućica kako bismo se prisjetili ove lijepe priče i obilježili Mjesec hrvatske knjige.

Provjerili smo i kako napreduju naša drvca posađena u volonterskoj akciji uređenja okoliša.

Volonterske aktivnosti i aktivizam mladih je važan jer se tako mladi usmjeravaju na njihov doprinos društvu. Također, postaju senzibilniji na potrebe zajednice, postaju svjesniji svoje uloge i razvijaju niz osobnih, socijalnih, organizacijskih i profesionalnih vještina. Ove vještine će im pomoći u lakšem i boljem snalaženju u svakodnevnom životu i različitim poslovima u budućnosti.

Aktivnosti se provode u sklopu projekta “AktivUNA! djelovanjem mladih za bolju kvalitetu života u Pounju” koji provodimo uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku!


Rad studenata u lokalnoj zajednici uz mentorsku podršku

Studenti socijalnog rada su započeli s radom u lokalnoj zajednici. U okviru ove aktivnosti provesti će po 40 sati u aktivnostima organizacije inkluzivne zajednice, sudjelujući u radu i unapređujući aktivnosti i program Društvenog centra u Hrvatskoj Kostajnici za odrasle osobe s invaliditetom.

U ponedjeljak i utorak, 04.11. i 05.11.2019. student sus a svojim mentorima boravili u Hrvatskoj Kostajnici. Tokom svog prvog dvodnevnog boravka su praktično proveli procjenu zajednice uz mentorsku podršku.
Za ovu aktivnost, studenti su se prethodno pripremili prikupljanjem općih i specifičnih podataka o lokalnoj zajednici. Na temelju toga, odabrali su indikatore za procjenu zajednice, odredili izvore i metodu prikupljanja podataka. Zatim su izradili istraživačke instrumente koje će primijeniti u svom radu te kontaktirali relevantne stručnjake i organizacije i dogovorili susret s njima.
Studenti su za vrijeme boravka u zajednici posjetili i razgovarali s relevantnim stručnjacima i djelatnicima organizacija i drugim lokalnim dionicima (djelatnici i korisnici Društvenog centra i članovi njihovih obitelji, djelatnici Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, Gradsko društvo Crvenog križa, srednja i osnovne škole u Hrvatskoj Kostajnici i Hrvatskoj Dubici, predstavnici jedinica lokalne samouprave, Dobrovoljno vatrogasno društvo, lokalnih udruga i drugi lokalni dionici). Također, obavili su opažanje i razgovarali sa pripadnicima ranjivih skupina i članovima njihove obitelji ili građanstva.

Osim istraživanja, studenti su razgledali i istražili grad i manja mjesta u okolici, razgovarali sa lokalnim stanovništvom i pratili aktualna zbivanja u gradu i okolici.

Po završetku aktivnosti, studenti su s mentorima raspravili o dobivenim rezultatima. Na temelju ovih rezultata studenti će pripremiti inkluzivne lokalne akcije u zajednici.

Aktivnost se provodi u sklopu projekta Društveno korisno učenje za organizaciju inkluzivnih zajednica koji sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.


„Kod kuće je najbolje“ u prevenciji i borbi protiv dijabetesa

Žene zaposlene u projektu „Kod kuće je najbolje“ pomogle su svojim korisnicima da sudjeluju u akciji mjerenja šećera u krvi i tlaka, a koja je organizirana u suradnji s patronažnom službom Doma zdravlja Sisak – ispostava Dvor. Akcija je organizirana povodom Svjetskog dana šećerne bolesti koji se obilježava 14. studenog.

U 2018. i 2019. godini tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti je „Obitelj i šećerna bolest“ (prema preporuci Međunarodne dijabetičke federacije), a cilj kampanje je podizanje svijesti o utjecaju šećerne bolesti na obitelj oboljele osobe, promicanje edukacije obitelji i oboljelih, prevencija i važnost uloge obitelji u skrbi i liječenju oboljele osobe.

Djelatnice projekta „Kod kuće je najbolje“ su se pobrinule da omoguće korisnicima upravo ono za što se kampanja Međunarodne dijabetičke federacije zalaže – podršku. Korisnici uključeni u ovaj program većinom žive sami ili nemaju potrebnu obiteljsku podršku. Također, rijetko imaju priliku sudjelovati u ovakvim akcijama zbog nedostatka prijevoza i prometne izoliranosti.

Djelatnice projekta osigurale su prijevoz i pratnju za 32 korisnika, a ukupno je do sad u akciji sudjelovalo 56 korisnika. Tijekom akcije, korisnici su imali priliku razgovarati i družiti se međusobno u prostorima knjižnice te se prisjetiti nekih lijepih zajedničkih trenutaka iz prošlosti. Nakon akcije, s korisnicima su obavljene i druge potrebne usluge (kupovina namirnica i lijekova, posjet banci i pošti itd.).

Projekt „Kod kuće je najbolje“ je dio programa „Zaželi“ sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda.


Učenje zalaganjem u zajednici – radionica o organiziranju inkluzivne zajednice

U srijedu, 09.10.2019. predavanjem i radionicom na Studijskom centru za socijalni rad započela je provedba organiziranja inkluzivne zajednice u okviru projekta “Društveno-korisno učenje u organizaciji inkluzivne zajednice”. Na temelju ranije razvijenog kurikuluma za organiziranje inkluzivne zajednice te programa i plana rada u Društvenom centru u Hrvatskoj Kostajnici, studenti s kolegija Socijalni rad u organiziranju zajednice krenuli su sa pripremama za učenje zalaganjem u zajednici.

Studenti su se upoznali sa konceptom zajednice i radom u zajednici, socijalnim radom u organizaciji zajednice te metodama i alatima mapiranja zajednice. Prezentirani su također i rezultati postignuti u prethodnim aktivnostima kao i sa lokalnom zajednicom i socijalnim uslugama i drugim aktivnostima u koje se u zajednici mogu uključiti. Zatim su se podijelili se u grupe i odabrali svoje područje interesa u okviru kojeg će provesti istraživanje ili mapiranje zajednice i osmisliti aktivnosti za organizaciju zajednice, a to su:

  • osobe s invaliditetom
  • obitelji u siromaštvu
  • mladi u ruralnim sredinama
  • jednoroditeljske obitelji

Dvije grupe će se baviti analizom politika i pripremiti virtualnu zagovaračku kampanju (kampanju na društvenim medijima) u području izlaska mladih iz alternativne skrbi te dostupnosti i efikasnosti javnog prijevoza kao preduvjeta dostupnosti kvalitetnog obrazovanja svoj djeci.

Studentima su dodijeljeni mentori koji će ih pratiti i pomagati u pripremi za rad u zajednici s korisnicima Društvenog centra, drugim korisnicima socijalnih usluga i aktivnosti RCT-a, te ostalim dionicima u lokalnoj zajednici.

Studenti će proći kroz 30 sati društveno korisnog učenja u zajednici uz podršku 5 mentora iz organizacije civilnog društva i nastavnika na kolegiju. U praksi će primijeniti ključne elemente metode organiziranja zajednice što uključuje: razvoj i primjenu metoda za mapiranje zajednice, razvoj i primjenu metoda za analizu lokalnih dionika, razvoj i primjenu metoda organiziranja inkluzivnih akcija u zajednici i okupljanja dionika, primjenu adekvatnih metoda komuniciranja s javnostima i metode evaluacije inkluzivnih akcija.

Aktivnost se provodi u sklopu projekta Društveno korisno učenje za organizaciju inkluzivnih zajednica koji sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

 

 

 

 


AktivUNA djeluje: volonterska akcija uređenja okoliša i edukacija mladih

Početkom lipnja organizirana je volonterska akcija uređenja okoliša (utorak, 11.06.2019.) koju smo proveli u suradnji sa srednjom školom Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica u Hrvatskoj Kostajnici. U volonterskoj akciji sudjelovalo je 12 naših volontera uz ostale lokalne dionike: djelatnike i učenike srednje škole, korisnike Društvenog centra Kostajnica i djelatnike Lokalne akcijske grupe UNA. Uz uređenje okoliša, posađene su dvije sadnice Japanske vrbe (Salix integra “Flamingo”). Ovo drvce je posebno zanimljivo zbog svog atraktivnog lišća koje tokom proljeća poprima roze, bijele i zelene nijanse, a naraste do 2 metra visine. Učenici 3. razreda smjera šumarski tehničar ukazali su na aktualne ekološke probleme i važnost prepoznavanja i djelovanja na iste. Briga o okolišu nastavila se i kroz ljetne mjesece i zasađene sadnice uspješno rastu.

Svoju aktivnost su mladi pokazali i kroz veliki odaziv na jednodnevnu edukativnu interaktivnu radionicu koja je održana u petak, 06.09.2019 u hotelu Central u Hrvatskoj Kostajnici u suradnji s partnerom Lokalnom Akcijskom Grupom Una.

Tema radionice bile su poduzetničke vještine i potencijali lokalne sredine i uspostavljanje suradnje s Lokalnom akcijskom grupom UNA. Gost radionice bio je nositelj OPG-a Nikola Solomun koji je pružio vrijedne informacije iz vlastitog primjera. Kako bi poduzetničke ideje mogle postati stvarnost, LAG Una je prezentirao preporuke za ostvarivanje sredstava pri realiziranju ideja.

Aktivnosti se provode u sklopu projekta „AktivUNA! djelovanjem mladih za bolju kvalitetu života u Pounju“ koji provodimo uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i u partnerstvu s LAG Una i Gradom Hrvatska Kostajnica.

 


Integracija je ono što činimo, a ne kako je definiramo

© Dag Oršić

Integracija je ono što činimo u našem svakodnevnom životu i poslu, a ne nešto što definiramo ili o čemu razgovaramo: upravo je to glavna poruka međunarodne WELCOMM konferencije Zajednice prakse – “stari” i “novi” članovi društva u procesu integracije koja je održana 7. lipnja 2019. u Zagrebu. Konferencija je označila vrhunac WELCOMM projekta i početak trans-nacionalne i nacionalne kampanje promoviranja WELCOMM Zajednice prakse.

Zajednicu prakse vidimo kao zajednički prostor, realan ili virtualan, u kojem “grupa ljudi koja dijeli strast ili brigu o nečemu što rade, uče kako da to rade bolje kroz redovitu zajedničku interakciju”[1]. Takva grupa ljudi susrela se u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu kako bi razmijenili uspješna iskustva i aktivnosti u onome što nazivamo integracijom, podijelili brige o izazovima i preprekama s kojima se suočavaju i, najviše od svega, našli inspiraciju u radu i postignućima drugih.

U prvom panelu konferencije, Suvremeni kontekst integracijskih praksi u EU, panelisti iz Italije, Slovenije, Austrije i Hrvatske raspravljali su o trenutnim političkim i socijalnim pritiscima i izazovima s kojima se susreću kao članovi civilnog društva koji zagovaraju ljudska prava, jednake prilike i sudjelovanje izbjeglica i migranata u našim zajednicama i zemljama. Kontekst u svim ovim zemljama je opterećen porastom anti-migrantskog diskursa, konzervativnim i populističkim pokretima i političkim strujama, koje utječu na migracijske i integracijske politike i prakse jednako kao i na sužavanje prostora za civilno djelovanje. Bez obzira na to koliko je teško raditi u takvom kontekstu, brojne organizacije i inicijative i dalje aktivno i uspješno “plivaju protiv struje” i daju glas izbjeglicama i migrantima, kao i drugima koji su obespravljeni u našim društvima.

© Dag Oršić

U drugom panelu pod nazivom „Kako smo došli tu gdje jesmo? – Društveno-povijesna pozadina osnivanja i razvijanja inicijativa, kolektiva i zajednica prakse koje raspravljaju o integraciji“, raspravljalo se o promjeni političkog, medijskog i javnog govora o prisilnim migracijama. Organizacije i inicijative okupljene i uključene u podršku izbjeglicama započele su kao građanske inicijative i aktivisti za ljudska prava. Panelisti su se složili da je 2015. godina bila prekretnica u kojoj se njihov posao preusmjerio, kao reakcija na kriznu situaciju, prema pružanju podrške i pomoći te zagovaranju i zaštiti ljudskih prava izbjeglica. U sve četiri zemlje – Italiji, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, ali i na razini EU, mnogo se toga promijenilo od 2015: sve je teže plasirati vijesti i priče o kršenju ljudskih prava, patnji i gubicima života izbjeglica u medije i zadobiti pažnju javnosti. Umjesto toga, generiranje straha od izbjeglica i migranata dobiva istaknuto mjesto u javnosti i medijskim raspravama. Panelisti se slažu da su migracije najvažniji politički problem našeg vremena i da je borba za ljudska prava izbjeglica jednako tako i borba za naša ljudska prava i demokratske standarde i vrijednosti u našem društvima. Moramo raditi zajedno s izbjeglicama, a ne za njih, ako želimo biti uspješni.

Tema trećeg panela bila je “ Zajednica i praksa u integraciji – što radimo i zašto to činimo?” u kojoj su prikazane različite prakse koje doprinose i čine ono što se zove integracija: od tradicijskih i umjetničkih ručnih radova, umjetnosti i kulture, sporta, volontiranja, obrazovanja, izgradnje odnosa u lokalnim zajednicama do političkog zastupanja i sudjelovanja – sve što radimo u našim zajednicama, kada to radimo zajedno s “novopridošlima” u toj zajednici, služi kao alat da se zajedno povežemo i zbližimo. Sudionici panela su raspravljali o integraciji kao transformativnom iskustvu za sve uključene, koje stvara novu, ko-konstruiranu stvarnost i za “stare” i za “nove” članove zajednice. Panelisti su se složili da su rasprava o tome što je integracija, je li ovaj izraz prikladan ili ne ili pokušaji da se osmisli sveobuhvatna definicija nebitni, dok god mi, „domaći“ i izbjeglice, činimo sve što je u našoj moći u ko-konstruiranju naših zajedničkih života i ko-kreiranju društvenih mreža koje nas povezuju, a ne razdvajaju. Zaključak panela je da je pristup odozdo prema gore, od izgradnje osobnih odnosa, podupiranja malih promjena u lokalnim zajednicama i življenja primjera onoga što želimo vidjeti u našim zajednicama i društvima, način da se započne ili bolje rečeno nastavi kretati unaprijed.

Četvrti dio konferencije je bio organiziran kao moderirani rad u grupama.
Jedna grupa je raspravljala o umjetnosti kao sredstvu poticanja integracije: što čini umjetnost tako snažnim sredstvom, kako umjetnost

© Dag Oršić

pomaže u poticanju interkulturalnog dijaloga i promoviranja raznolikosti, koja je uloga umjetnosti u civilnom djelovanju i kako se može iskoristiti u adresiranju rodnih pitanja.

Druga grupa je raspravljala o ulozi izbjeglica i migranata u oblikovanju integracijskih politika i praksi, s kojim izazovima se suočava građanski angažman izbjeglica i migranata i kako pristupiti tim izazovima. Raspravljalo se i o ulozi migranata i organizacija i inicijativa dijaspore te kako one doprinose ili bi mogle više doprinijeti zajednici prakse.

Treća grupa se bavila temom lokalnih zajednica kao dionika integracije: koje potrebe lokalnih zajednica treba adresirati kako bi se mogli graditi odnosi i veze i kako bi integracija na lokalnim razinama mogla funkcionirati; kako se boriti protiv mitova i zabluda kako bi se omogućilo kreiranje veza i odnosa, koje resurse već imamo i mogli bi ih više koristiti i koja je uloga i odgovornost organizacija civilnog društva u pomaganju lokalnim zajednicama da se transformiraju i rastu kroz integraciju izbjeglica i migranata.

Prije službenog otvorenja Transnacionalne konferencije, Koordinacija za integraciju – neformalna mreža organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj održala je konferenciju za medije kako bi najavila 6. tjedan IZBJEGLICAma! u Hrvatskoj pod nazivom Upoznajmo se, promijenimo perspektivu!, posvećenu senzibilizaciji lokalnih zajednica.

Konferencija je završila piknikom u lokalnom parku Zrinjevac, popularnom okupljalištu lokalnog stanovništva i posjetitelja grada Zagreba. Sudionici konferencije su uživali u prekrasnom vremenu i izvedbama na gitari Achrafa Halouanija iz Arte Migrante, Maddalene Avon iz Centra za mirovne studije koja je izvela ples na svili u zraku i zbora Domaćigosti koji su izveli tradicionalne lokalne pjesme i pjesme koje su izbjeglice donijele u Zagreb iz različitih dijelova svijeta.

© Dag Oršić

[1] www.wenger-trayner.com


Trening za mlade: razvoj i pisanje projektnih prijedloga za Erasmus+

Tokom travnja i svibnja 2019. u Srednjoj školi Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica održano je 6 seminara o razvoju i pisanju projektnih prijedloga za Erasmus+. Također je organiziran seminar o projektima razmjene mladih i projektima solidarnosti u suradnji s Agencijom za mobilnost i EU programe. Na seminarima je sudjelovalo 19 mladih s područja Pounja i 6 osoba koje rade s mladim ljudima.

Cilj Treninga za mlade je bio razviti funkcionalne vještine razvoja i pisanja projektnih prijedloga za Erasmus+ programe kod mladih i osoba koje rade s mladima, steći znanje o mogućnostima prijavljivanja projekata i napisati najmanje dva projektna prijedloga za Erasmus+ program. Trening je uključivao edukativne interaktivne radionice, praktične vježbe, studije slučaja, zadatke između modula i predavanja, a trajao je 20 školskih sati.

Na seminarima su obrađene sljedeće teme:
– osnovne informacije o Erasmus+ programu
– osnovni pojmovi i struktura projektnog prijedloga
– analiza dionika, analiza i postavljanje problema i ciljeva
– primjeri dobre prakse i uspješne priče
– pisanje logičkog okvira i projektnog prijedloga
– informacije o načinu prijave i rokovima na Erasmus+ programe

Zahvalni smo Agenciji za mobilnost i EU programe koji su nas ugostili i održali jednodnevnu radionicu o projektima razmjene mladih i projektima solidarnosti. Na radionici su naši polaznici uspješno primijenili stečena znanja i vještine, a time smo u pozitivnom tonu završili Trening za mlade.

Trening za mlade je održan u sklopu projekta „AktivUNA! djelovanjem mladih za bolju kvalitetu života u Pounju“ koji provodimo uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i u partnerstvu s LAG Una i Gradom Hrvatska Kostajnica.


Studenti socijalnog rada predstavili rezultate istraživanja o politikama i praksama za OSI

U projektu “Društveno korisno učenje za organizaciju inkluzivnih zajednica”, u utorak 28.5.2019. održana je mini-konferencija na Studijskom centru za socijalni rad, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na konferenciji su studenti, koji su sudjelovali u programu društveno-korisnog učenja za analizu i zagovaranje politika za osobe s invaliditetom, prezentirali rezultate istraživanja koja su osmislili i proveli u prethodna tri mjeseca.

Predstavljeni su nam rezultati 6 istraživanja.

Istraživanje učinkovitosti pružanja psiho-socijalne podrške korisnicima u Centru za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” pokazalo je da su najvažniji ishodi psiho-socijalne podrške, prema mišljenju stručnjaka koji rade u ovoj ustanovi, napredak u odnosu učenika s odraslim osobama i stručnjacima, prevencija neprilagođenog i neprihvatljivog ponašanja te fizički i kognitivni napredak učenika. Stručnjaci smatraju da su im glavne teškoće u pružanju učinkovite psiho-socijalne podrške nedostatni resursi (nedovoljan broj stručnjaka što utječe na manjak vremena za učenike i sve njihove kompleksne izazove), teškoće s motivacijom učenika te teškoće u suradnji nastavnika i stručnjaka koji pružaju psiho-socijalnu podršku.

Istraživanje dostupnosti sadržaja za slijepe osobe u Gradu Čakovcu pokazalo je da i slijepe osobe i njihovi videći sugrađani uočavaju iste prepreke i nedostatke: neprilagođena infrastruktura potrebama slijepih osoba tamo gdje im najčešće treba – u trgovinama, na ulicama i u ustanovama; stigmatizacija slijepih osoba i manjkava informiranost građana o potrebama slijepih i načinima kako im asistirati kako bi im svi sadržaji u zajednici bili jednako dostupni. Pozitivno je to što videći građani jednako dobro uočavaju ove nedostatke, što znači da su na pola puta da uklone bar jedan, ali najvažniji – stigmatizaciju.

I istraživanje dostupnosti ortopedskih pomagala osobama s tjelesnim invaliditetom, koje je grupa studenata provela u Gradu Samoboru pokazala je isti glavni nedostatak – nedovoljnu svijest o preprekama s kojima s osoba s invaliditetom suočavaju u zadovoljavanju osnovnog ljudskog prava – da žive i uživaju javna dobra i usluge kao i osobe s invaliditetom. Kad su ortopedska pomagala u pitanju, porazan je i zabrinjavajući podatak da se ona tretiraju kao komercijalni proizvod a ne kao temeljno pravo osobe s invaliditetom na najbolje pomagalo koje je dostupno i omogućava izjednačavanje mogućnosti s osobama bez invaliditeta.

Grupa studenata provela je istraživanje o stavovima studenata socijalnog rada o pravu osoba s invaliditetom na brak i intimu. Očekivano, studenti su visoko senzibilizirani i nemaju predrasuda prema braku i intimi osoba s invaliditetom te smatraju da su brak i intima osobe s invaliditetom sa osobom koja nema invaliditet sasvim prihvatljivi. Oni sami, međutim, više mogu sebe zamisliti u vezi s osobom s tjelesnim ili osjetilnim invaliditetom nego u vezi s osobom s psiho-socijalnim invaliditetom ili s intelektualnim teškoćama. No, jedan broj ispitanih studenata može sebe zamisliti u takvoj vezi i to je podatak vrijedan pažnje.

Što se tiče prepreka za punu uključenost studenata s invaliditetom i dostupnost sadržaja studentskog života, istraživanje je pokazalo da su studenti s invaliditetom uglavnom su zadovoljni kako fakulteti i sveučilišta osiguravaju dostupnost nastave, materijala i ispita. Manje su zadovoljni koliko su im dostupni zabavni sadržaji – klubovi, kafići, bez kojih studentski društveni život nije isti. Ipak, najviše slobodno vrijeme provode s prijateljima koji uglavnom nisu osobe s invaliditetom. Najviše im smeta stigmatizacija.

I na kraju, jedno je istraživanje vrednovalo usluge koje pruža Društveni centar u Kostajnici osobama s intelektualnim teškoćama i psiho-socijalnim invaliditetom. Sudionici istraživanja su bili osobe s invaliditetom, članovi njihovih obitelji, djelatnici Društvenog centra i dionici u lokalnoj zajednici. Rezultati pokazuju da, iako su postignuti uspjesi značajni i zadovoljstvo korisnika i njihovih članova obitelji veliko, i dalje treba raditi na senzibilizaciji lokalne zajednice i većem uključivanju stanovnika bez invaliditeta i zajednica u cjelini u rad Društvenog centra i zajedničke aktivnosti. Zahvalni smo studenticama na ovim dragocjenim uvidima i preporukama.


Crtica s terena iz projekta „Kod kuće je najbolje“

Projekt „Kod kuće je najbolje: Zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici u sektoru socijalnih usluga“ dio je programa „Zaželi“ sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda. U sklopu tog projekta žene iz lokalne zajednice zaposlene su kao njegovateljice starih i nemoćnih ljudi na području Dvora. Prenosimo samo jednu od mnogih prekrasnih priča koje su rezultat ovog projekta:
Gospodin Ljuban živi sam. Ima dvije kćeri o kojima s ponosom govori, jedna živi u Zagrebu, a druga u Njemačkoj. O njima se kao samohrani otac brinuo sve dok nisu otišle u svijet i osnovale vlastite obitelji. Nakon borbe sa bolešću u veljači. 2019. morao je na operaciju gdje mu je amputirana lijeva potkoljenica. Čovjek koji je život proveo radeći i pomažući drugima, poznat kao veseljak i po kuhanju dobrog paprikaša, odjednom se našao u invalidskim kolicima. Po otpustu iz bolnice jedina želja mu je bila vratiti se u vlastiti dom i živjeti samostalno. Uključivanjem u ovaj projekt to je za Ljubana postalo moguće.

Čuo je za naš projekt i nazvao. Nije ga odmah bilo moguće uključiti u program zbog velikog broja korisnika, ali nakon tjedan dana, uz neke izmjene i velike napore koje su naše djelatnice uložile, uspjeli smo organizirati pružanje usluge.

Njegova zahvalnost je velika, a pomoć koju dobiva od naših djelatnica je ogromna, važna i ključna za normalizaciju njegova života u vlastitom domu. Za ono što dobiva ovim projektom svojim riječima kaže: „Sad sam potpun… imam najbolje njegovateljice“.

Naše djelatnice osim čišćenja i kuhanja (utorkom i svakog drugog četvrtka) korisniku pomažu i u drugim važnim stvarima kao što su suradnja s obiteljskim liječnikom, fizikalnim terapeutom i kućnom zdravstvenom njegom. Bez takve vrste pomoći samostalni život u vlastitom domu bio bi mu iznimno težak, a možda i nemoguć. Zajedničkim snagama i nesebičnim angažmanom naših divnih djelatnica gospodin Ljuban sada živi dostojanstveno, te se uspješno oporavlja i prilagođava izazovima života u invalidskim kolicima.


Radionica za studente socijalnog rada o politikama za OSI

U ponedjeljak, 25.3.2019. na Studijskom centru socijalnog rada u Zagrebu održana je edukativna radionica “Normativni okvir i politike za osobe s invaliditetom: primjena UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom”. Organizatori radionice su Rehabilitacijski centar za stres i traumu i Pravni fakultet- Studijski centar za socijalni rad, Sveučilišta u Zagrebu.
Radionicu, koja je bila namijenjena studentima i nastavnicima socijalnog rad te organizacijama civilnog društva osoba s invaliditetom i onima koji rade s osobama s invaliditetom, održala je dr. sc. Vesna Mihanović, edukacijska rehabilitatorica iz Poliklinike SUVAG.
Na radionici su sudionici saznali više o tome:
– kako je nastala i zašto je bila potrebna Konvencija o pravima osoba s invaliditetom,
– kojim područjima osobnog, društvenog, javnog i političkog života se Konvencija bavi,
– koji model invaliditeta su tvorci Konvencije primijenili u njezinom stvaranju,
– kako se Konvencija primjenjuje u nacionalnom kontekstu i tko i kako izvještava o njezinoj primjeni,
– koje su vrste istraživanja u području invaliditeta, koja su obilježja inkluzivnih istraživanja i kako se ona mogu provoditi.

Dr. Vesna Mihanović poseban je naglasak stavila na “ljudskopravaški” model invaliditeta, na kojem je utemeljena Konvencija. Predstavila je rezultate svoje istraživanja o primjeni članka 19. Konvencije, kojim se propisuje parvo na neovisno življenje i uključenost u zajednicu, iz perspektive osoba s invaliditetom.
Ova edukativna radionica je dio klastera aktivnosti, kroz koje će studenti, uz mentorsku podršku nastavnika i djelatnika udruga, imati zadatak provesti istraživanje na terenu kako bi procjenili provedbu ili učinke neke politike ili procijenili potrebe OSI vezano uz neku politiku. Na temelju nalaza i preporuka imat će zadatak osmisliti i provesti zagovaračku kampanju, s ciljem unapređenja prava i kvalitete života osoba s invaliditetom.
Radionica je organizirana u okviru projekta “Društveno korisno učenje za organizaciju inkluzivnih zajednica” koji sufinancira EU iz Europskog socijalnog fond te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.