Istraživanje digitalnih kompetencija udomitelja u projektu OSOBIT

U programu “OSnaži OBITelj – razvojem kompetencija udomitelja i stručnjaka iz područja udomiteljstva do kvalitetnije skrbi o djeci – OSOBIT, provedeno je istraživanje digitalnih kompetencija udomitelja za djecu i izazova s kojima se suočavaju u korištenju digitalnih tehnologija. Istraživanjem želimo saznati kakva znanja, vještine, tehničke mogućnosti i interese udomitelji imaju, kako bismo u programu OSOBIT mogli provoditi smislene aktivnosti unapređivanja njihovih digitalnih kompetencija. Unapređenje digitalnih kompetencija olakšati će pružanje stručne pomoći i podrške na daljinu, putem digitalnih alata. Za potrebe istraživanja doc.dr.sc. Lucija Vejmelka, docentica na Pravnom fakultetu, Studijskom centru za Socijalni rad, izradila je upitnik, koji smo pilotirali na grupi udomitelja sa područja djelovanja Centra za socijalnu skrb Vrbovec, putem telefonske ankete. U istraživanju su sudjelovali i udomitelji iz Varaždinske, Prmorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije, koji su upitnik popunili online.
Preliminarni rezultati pokazuju da većina udomitelja iz ovog prigodnog uzorka raspolaže i koristi uređaje kojima se spaja na Internet te su upoznati i koriste neke od digitalnih alata, kojima je moguće osigurati stručnu pomoć, podršku i edukaciju na daljinu – WhatsApp i Viber aplikacije za dijeljenje audio, foto, video i tekstualnih sadržaja te video pozive, Zoom, MS Teams i slične aplikacije za video individualne sastanke.

Istovremeno, provodimo i kvalitativno istraživanje digitalnih kompetencija stručnjaka iz područja udomiteljstva za djecu i izazova s kojima se suočavaju u korištenju digitalnih tehnologija. Istraživanje se provodi u formi online fokus grupa, u kojoj sa stručnjcima iz centara za socijalnu skrb, centara za pružanje usluga u zajednici i udruga koje se bave podrškom udomiteljima, razgovaramo o digitalnim alatima i digitalnim kompetencijama koje su specifično važne i prikladne za rad s udomiteljima te na koji način udomitelji koriste Internet i digitalne alate i koje su njihove potrebe u ovom području.
Na temelju rezultata istraživanja s udomiteljima i stručnjacima koji s njima rade, u nastavku provedbe programa razvit ćemo niz edukativnih sadržaja i alata, kako za unapređenje digitalnih tako i profesionalnih i personalnih znanja i vještina. Unapređenje digitalnih kompetencija olakšati će pružanje stručne pomoći i podrške na daljinu, putem digitalnih alata, što se pokazuje ne samo nužno u kontekstu epidemije i restrikcija u osobnim kontaktima već i kao neminovni i korisni razvoj u pomagačkim zanimanjima, koji će doprinijeti većoj dostupnosti i efikasnosti psiho-socijalne podrške.


Završna konferencija projekta “Kod kuće je najbolje”

Provedba projekta “Kod kuće je najbolje: zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici u sektoru socijalnih usluga”, koji Rehabilitacijski centar za stres i traumu provodi od svibnja 2018., ostvareni rezultati i utjecaj u zajednici, prezentirani su na završnoj konferenciji u Sisku, 29. listopada 2020. Zbog javno-zdravstvene situacije konferenciju smo održali uz poštivanje epidemioloških mjera i uz manji broj sudionika nego što je to na ovakvim događajima uobičajeno. Konferenciji su prisustvovali predstavnici partnera – Područnog ureda Sisak, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, kao i lokalna koordinatorice i žene koje su zaposlene u projektu.
Konferenciju je otvorila Valentina Zeljak Božović, predsjednica Rehabilitacijskog centra za stres i traumu, a zatim su sudionike pozdravile i govorile o važnosti, dostignućima i posebnostima u pristupu i korisnicama – zaposlenim ženama, i krajnjim korisnicima – starijim i nemoćnim osobama na području Općine Dvor, predstavnice partnera: Dijana Vuković, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica i Gordana Šegović, predstojnica Područnog ureda Sisak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Impresivne rezultate projekta predstavila je Sandra Šipka, psihologinja i voditeljica supervizijskih grupa za žene zaposlene u projektu „Kod kuće je najbolje“, a lokalna koordinatorica, koja je organizatorica i motor tima na terenu, predstavila je postignuća u radu sa starijim i nemoćnim osobama. Osobenost ovog projekta je unaprijed definirana paleta usluga, koja uključuje 5 kategorija: pomoć u kućanskim poslovima, održavanje osobne higijene, suradnja s nadležnim liječnikom/medicinskom sestrom ili tehničarem i socijalnim radnikom/com, pružanje psihosocijalne podrške te uključivanje u društvo i pratnja i pomoć u različitim aktivnostima. Prije nego je s korisnicima postignut dogovor o aktivnostima i uslugama iz palete, napravljena je procjena korisnika prema Barthel-ovom indeksu aktivnosti svakodnevnoga života.
U drugom dijelu konferencije sudionicima je prezentiran film „Kod kuće je najbolje“ redateljice Biljane Čakić, snimatelja Borisa Krstinića i montažera Darka Bušnje, koji je RCT producirao u ovom projektu. Film na dirljiv način govori o pregalaštvu, hrabrosti i ustrajnosti žena koje rade u ovom projektu i toplini koju unose u teške živote i udaljene domove svojih korisnika. Film se može pogledati na Youtube kanalu RCT-a.

Na kraju, o svojim nadanjima, iskustvima te o tome kako je njihov rad utjecao na život zajednice u kojoj žive, govorile su u panel raspravi zaposlene žene: Ankica Resanović, Esma Samardžija, Radojka Arbutina i Smiljana Resanović. Panel raspravu je moderirala Dragana Knezić, koordinatorica projekta.
Projekt je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru programa zapošljavanja žena „Zaželi!“.


Posljednji modul treninga za žene zaposlene u projektu „Kod kuće je najbolje“

U hotelu „Central“ u Hrvatskoj Kostajnici,27. i 28. listopada održali smo posljednji, peti dvodnevni modul treninga u cilju za osnaživanja i unapređenja kapaciteta radnica koje pružaju njegu i pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama. Ove edukacije u cilju motiviranja, osnaživanja i stjecanja općih kompetencija, organiziramo tijekom cijelog trajanja projekta, kako bismo našim pomogli zaposlenim ženama – našim kolegicama, održavanje motivacije za obavljanje složenih i emocionalno zahtjevnih poslova ali i kako bismo doprinijeli njihovoj većoj zapošljivosti nakon završetka projekta „Kod kuće je najbolje“
Posljednji modul posvetili smo stresu, emocionalnom zamoru i sindromu izgaranja kod pomagača i njegovatelja – pojavama koje negativno utječu na psihološko zdravlje i dobrobit osoba koje profesionalno ili neprofesionalno pružaju pomoć, podršku ili njegu osobama kojima takva pomoć treba. Prvog dana treninga, psihologinja Sandra Šipka održala je prezentaciju i radionicu o pomaganju umjetnošću u prevenciji stresa i izgaranja. Njegovanje kreativnosti je jedan od načina kontrole stresa. Brojna istraživanja potvrđuju da umjetnost ima snažan učinak na ljudski um, emocije i tjelesne funkcije: smanjenje neugodnih osjećaja, usporenje i ujednačavanje moždanih valova, uspostavljanje pravilnog ritma disanja, regulaciju rada srca, pulsa i krvnog tlaka.
Drugog dana treninga, koordinatorica projekta Dragana Knezić, održala je prezentaciju o emocionalnom zamoru, sekundarnoj traumatizaciji i sindromu izgaranja te je održala radionicu o načinima prevencije i samo-pomoći za zaštitu mentalnog zdravlja pomagača.

Pružanje njege i pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama stresan je i emocionalno zahtjevan posao, posebno kada su korisnici siromašni, prostorno i prometno izolirani sa složenim i nagomilanim teškoćama i izazovima. Žene zaposlene u projektu „Kod kuće je najbolje“ u protekle dvije godine u taj posao uložile su puno energije, emocija i vlastitih sredstava. Pored timskog rada i međusobne podrške, koje smo nastojali njegovati kontinuiranom supervizijom i edukacijama, nadamo se da će im i ovi edukativni sadržaji biti korisni da zaštite sebe kako bi mogle pomagati drugima.
Projekt „Kod kuće je najbolje“ financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru programa zapošljavanja žena „Zaželi!“.


Topli obroci za najugroženije

Socijalna radnica i korisnica projekta “Kod kuće je najbolje!”

U projektu „Kod kuće je najbolje“, financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru programa „Zaželi“, lokalna koordinatorica i žene zapslene u projektu, zajedno sa stručnjakinjama iz CZSS Hrvatska Kostajnica, sudjelovale su u identifikaciji potencijalnih korisnika za uslugu dostave toplih obroka. Provjerom dokumentacije i potreba na terenu identificirano je oko 50 korisnika našeg projekta koji imaju pravo na besplatni topli obrok. Socijalno najugroženiji korisnici iz projekta „Kod kuće je najbolje“ imat će osiguran jedan topli obrok dnevno tijekom radnog tjedna i suhi obrok za vikend, koji priprema i distribuira Doma za odrasle osobe „Svjetlost“ iz Siska. Rješenja od Centra za socijalnu skrb korisnici su već dobili. Osim onih korisnika kojima limit ne prelazi 1500 kuna, koji će obrok dobivati besplatno, za ovu uslugu javio se i određeni broj onih koji obroke žele plaćati. Tim korisnicima koordinatorica će osigurati direktan kontakt sa Domom “Svjetlost”, koji pripremaju i dovoze obroke.
Osim toga, žene zaposlene u projektu „Kod kuće je najbolje“ korisnicima u prikupljanju dokumentacije i podnošenju zahtjeva za smanjenje TV pristojbe korisnicima koji su socijalno ugroženi. Do sada je 10 korisnika uspjelo prepoloviti mjesečni izdatak za TV pristojbu, što za osobe koje žive na rubu ili u siromaštvu nije zanemarivo. Također, za nekoliko korisnika koji su telefonski zaključili nepovoljne ugovore za telekomunikacijske usluge koje im nisu potrebne, a da toga kao stare i nemoće osobe nisu bili svjesni, koordinatorica i cijeli tim projekta “Kod kuće je najbolje” zatražile su besplatnu pravnu pomoć i raskidanje takvih ugovora.
Tijekom trajanja ovog projekta tim posvećenih i vrijednih žena, na čelu s lokalnom koordinatoricom, pružao je više od pomoći i njege u kući: dokazale su se kao nezamjenjiva podrška na terenu Centru za socijalnu skrb ali i kao zaštitnice prava najranjivijih starih i nemoćnih osoba.

Socijalna radnica i lokalna koordinatorica s korisnicom projakta

Online radionice„Principi i tehnike rješavanjem usmjerenog rada s izbjeglicama“

Direktan rad s korisnicima/cama temelj je, a često i najveći izazov stručnjacima pomagačkih zanimanja i para-profesionalnim pomagačima, posebno kada rade s korisnicima/cama koji su socijalno deprivirani i s manje mogućnosti za socijalno uključivanje. Socijalni radnici i radnice, psiholozi i psihologinje i ostali pomagači/ce u centrima za socijalnu skrb, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, uredima i/ili odjelima nadležnim za socijalne usluge jedinica lokalne samouprave i organizacijama civilnog društva pružaju usluge nezaposlenim osobama pripadnicima marginaliziranih skupina na području zapošljavanja i socijalnog uključivanja. Tražitelji azila, azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom su jedna od najranjivijih skupina pogođenih gospodarskom krizom izazvanom epidemijom korona virusa. Pružanje usluga poput savjetovanja i (psihosocijalne) pomoći i podrške je od velike važnosti za ovu skupinu korisnika/ca, stoga je bitno dodatno educirati i osnažiti stručnjake te im ponuditi alate potrebne za pružanje psihosocijalnih usluga koji su učinkoviti, potiču autonomiju i samo-efikasnost korisnika/ce i unose nadu u to da je promjena ne samo moguća, već i neizbježna.

U okviru projekta „MENTOintegRacija – Mentorstvo u socijalnoj i radnoj integraciji azilanata“, koji sufinancira Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva „Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina“, Rehabilitacijski centar za stres i traumu (RCT) je započeo sa programom online radionica „Principi i tehnike rješavanjem usmjerenog rada (solution focused) s izbjeglicama i drugim korisnicima/cama socijalnih usluga“.
Rješenjem usmjereno savjetovanje i rad s korisnikom/com predstavlja promjenu paradigme u pomažućem odnosu s osobama i njihovim problemima. Ovaj se pristup temelji na ideji da se rješenja korisnikovih/činih problema nalaze u iznimkama od problema, odnosno, u onim trenucima i okolnostima, koliko god rijetkim i kratkotrajnim, u kojima problem nema ili se korisnik/ca s njim uspješnije nosi. Suština Solution Focused pristupa u najkraćem je „tragati za resursima, a ne za deficitima; istražiti moguće i preferirane budućnosti; otkriti što već sada pridonosi tim budućnostima; i tretirati korisnike/ce kao stručnjake u svim aspektima njihovog života.” (Iveson, George and Ratner, 2012).

Tijekom ove edukacije stručnjacima/stručnjakinjama pomagačkih struka i para-profesionalnim pomagačima/cama će se prezentirati način primjene Solution Focused pristupa u radu s izbjeglicama, ali i ostalim korisnicima/cama u stanju potrebe. Kroz kratke prezentacije i video demonstracije će se upoznati sa ovim pristupom, a kroz vježbe, simulacije i igranje uloga osnažiti za primjenu nekih od tehnika i u svom radu.


Jezične kompetencije i proces integracije

Tražitelji azila, azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom napustile su zemlju svog podrijetla najčešće zbog ugroženosti egzistencije i nemogućnosti ostvarivanja osnovnih prava, što predstavlja izniman stres za pojedince i obitelji. Dolaskom u drugu zemlju gdje su potpuno ovisni o drugima i o sustavu o kojem nemaju dovoljno znanja, potrebna im je značajna psihosocijalna prilagodba kako bi učinkovito ostvarili svoja prava i zadovoljili osnovne potrebe.

Kao jedna od najranjivijih skupina u našem društvu, oni su ovih dana snažno pogođeni gospodarskom krizom izazvanom epidemijom korona virusa. Svakodnevno tome svjedočimo u našem poslu. Većina onih koji su nakon početnih problema u prilagođavanju na novu sredinu bili zaposleni na relativno sigurnim radnim mjestima u posljednja dva mjeseca ostali su bez posla, koji im je davao toliko potrebnu stabilnost. I oni malobrojni među njima koji su imali nešto kapitala i poduzetničkog duha sada su se našli na burzi rada. Čitave obitelji su se ponovo vratile na socijalne naknade. Otežana komunikacija na hrvatskom jeziku svakako je bila jedan od razloga što su među prvima ostali bez posla.

Provedba europskog stupa socijalnih prava podupire pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi svi stekli i održali vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada, naglašava se u Preporuci Vijeća i Europskog parlamenta o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Jezična se kompetencija smatra jednom od ključnih vještina potrebnih u tom području.

Upravo iz tog razloga ističemo značaj nastavka aktivnosti koju smo započeli prije godinu dana u okviru projekta „MENTOintegRacija – Mentorstvo u socijalnoj i radnoj integraciji azilanata“, koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina – programa unapređenja jezičnih vještina povezanih s traženjem posla i obavljanjem tipičnih poslova.


Digitalne i STEM vještine u integraciji izbjeglica

U punom jeku je provedba projekta Vještine za budućnost – poticanje integracije žena i djece pod međunarodnom zaštitom kroz stjecanje digitalnih i STEM kompetencija.
Projektom se želi pridonijeti socijalnoj uključenosti, integraciji u zajednicu i pripremi za budućnost obitelji azilanata u Hrvatskoj, kroz radionice sa ženama s odobrenom međunarodnom zaštitom za stjecanje informatičkih i komunikacijskih kompetencija, te ranim usvajanjem osnova STEM vještina kod djece predškolske dobi.

Ciljevi projekta su:
1. Unaprijediti informatičke i komunikacijske vještine te povećati zapošljivost 15 žena s odobrenom međunarodnom zaštitom na području Zagreba i Zagrebačke županije
2. Unaprijediti STEM vještine u području osnovnog programiranja kod najmanje 10 djece predškolskog uzrasta s odobrenom međunarodnom zaštitom
3. Senzibilizirati najmanje 10 poslodavaca za zapošljavanje žena s odobrenom međunarodnom zaštitom

Do sad je održano 7 radionica na temu informacijsko komunikacijskih tehnologija, za ukupno 10 žena, na kojima su imale priliku naučiti osnove rada na računalu i tako povećati svoju zapošljivost. U izvođenje radionica bilo je uključeno i dvoje volontera.
Također smo održali 3 radionice komunikacijskih i prezentacijskih vještina na kojima je sudjelovalo 8 žena, čiji je cilj također bio povećati njihove prilike za zapošljavanje i pomoći im u integraciji svoju novu okolinu.
Kontaktirali smo 20, a održali sastanke sa 3 poslodavca. 12 žena upućeno i preporučeno za poslove kod poslodavaca, od čega je 8 zaposleno u 2 kompanije.

Projektom je predviđeno da dok su njihove majke uključene u aktivnosti radionica i na sastancima s poslodavcima, djeca predškolske dobi sudjeluju u radionicama stjecanja STEM vještina putem LEGO Education seta Coding Express, kojim kroz igru uče osnove logike kodiranja. Time ih se od najranije dobi priprema potencijalno za tržište rada i uče vještine koje postaju neophodne u modernom društvu. Do sad je 4 djece sudjelovalo u 3 radionice, 2 individualne i 1 radionica s 2 djece.


Sedam novih njegovateljica u Dvoru

Na području Općine Dvor provodimo projekt „Kod kuće je najbolje“ koji financira Europski socijalni fond kroz program „Zaželi – program zapošljavanja žena“ putem kojeg je u 7 žena s područja općine uspješno završilo osposobljavanje za njegovateljicu starijih i nemoćnih osoba.
Projekt je osmišljen u svrhu poboljšanja životnih uvjeta na ovom ruralnom području, za koje statistički podaci ukazuju na najvišu stopu rizika od siromaštva u Hrvatskoj i nisku stopu zaposlenosti. U posebnom riziku od siromaštva i nezaposlenosti su žene, a slabo obrazovanje, mali broj potencijalnih poslodavaca, loša prometna povezanost i nepostojanje adekvatnog javnog prijevoza otežavaju njihovu zapošljivost u lokalnoj zajednici.

Kako bi se doprinijelo povećanju zapošljivosti žena u ovom ruralnom području i umanjile posljedice dugotrajne nezaposlenosti poput pada kompetencija, motivacije i radnih kapaciteta, kroz projekt „Kod kuće je najbolje“ radi se na razvijanju radnih kapaciteta, stjecanju konkurentnih kompetencija te kontinuiranom osnaživanju žena u pružanju socijalnih usluga starijim i nemoćnim osobama. U tom cilju je sedam zaposlenica RCT-a u Dvoru krenulo na osposobljavanje za posao njegovateljice.

Osposobljavanje za njegovateljice pohađalo je 7 žena s područja Općine Dvor u razdoblju od rujna do prosinca 2019. Osposobljavanje je organizirano u Srednjoj strukovnoj školi Kotva u Sisku tokom vikenda, kako starije i nemoćne osobe o kojima žene skrbe na projektu „Kod kuće je najbolje“ ne bi bile uskraćene za redovite dolaske. Tokom osposobljavanja, polaznice su stekle praktična i teoretska znanja i vještine za obavljanje poslova njegovatelja starijih i nemoćnih osoba iz područja zdravstvene njege, pružanja usluga bazične njege i pomoći, nadzora i praćenja te uočavanja promjena u starijih osoba i znanja i vještine za pomoć provođenja higijene, odijevanja, hranjenja i kretanja starije i nemoćne osobe.

Polaznice su pokazale visoku motivaciju i interes za sudjelovanje u programu osposobljavanja. Program su završile unatoč svim obiteljskim obavezama i zahtjevnom poslu koji obavljaju u domovima korisnika. Usprkos nepostojanju adekvatnog javnog prijevoza, polaznice su se organizirale i vikendima putovale do Siska te redovito učile i polagale ispite. Njihov trud se isplatio jer su početkom siječnja 2020. dobile diplome o završenom tečaju za njegovateljice. Stjecanje kompetencija i diplome za njegovateljicu će im, iskreno se nadamo, dugoročno povećati šanse za trajnije zapošljavanje.
Znajući kvalitetu usluga koje pružaju svojim korisnicima i pozitivne promjene koje su unijele u njihove živote, veća mogućnost zapošljavanja ovih njegovateljica u budućnosti će zasigurno pozitivno utjecati na kvalitetu života njihovih budućih korisnika u lokalnoj zajednici.


Sajam društveno korisnog učenja u Studentskom domu “Stjepan Radić”

Rehabilitacijski centar za stres i traumu je u četvrtak, 05.03.2020. od 14 do 16 sati u društvenoj dvorani Studentskog doma “Stjepan Radić” održao Sajam društveno korisnog učenja. Sajam je posjetilo stotinjak studenata kojima su predstavljeni programi društveno korisnog učenja razvijeni kroz projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“

Društveno korisno učenje (DKU) ili model učenja zalaganjem u zajednici je način kako studenti mogu svoja teorijska znanja primijeniti u stvarnom životu i doprinijeti razvoju svoje zajednice. Ideja o društveno korisnom učenju povezuje se s Johnom Deweyem, jednim od prvih kritičara tradicionalnog obrazovanja. Dewey je vjerovao da se tradicionalno znanje ne može povezati sa situacijama s kojima se učenici suočavaju u stvarnom životu što za posljedicu ima brzo zaboravljanje onoga što je naučeno. Shodno tome, zagovarao je aktivno sudjelovanje
studenata u nastavnom procesu.

Na Sajmu društveno korisnog učenja su izlagači na svojim štandovima prezentirali programe i rezultata, a na kraju Sajma je održan okrugli stol na kojem su svoja iskustva podijelili studenti, nastavnici i mentori koji sudjeluju i provode programe društveno korisnog učenja s različitih studijskih programa.

Poseban značaj Sajmu su svojim izlaganjem dali studenti koji su aktivno sudjelovali u programima društveno korisnog učenja. Oni su studente posjetitelje upoznali s aktivnostima i rezultatima vlastitog rada te su ispričali vlastita iskustva i dojmove o ovakvom načinu učenja.

Svoje projekte i programe društveno korisnog učenja predstavili su:

  • Rehabilitacijski centar za stres i traumu i Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet

Projekt „Društveno korisno učenje za organizaciju inkluzivnih zajednica“;

  • CERANEO, Hrvatska mreža za beskućnike i Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu

Projekt „Razvoj programa društveno korisnog učenja za aktivni angažman studenata u području prevencije beskućništva i socijalnog uključivanja beskućnika“;

  • Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje, Zdravstveno veleučilište Zagreb, Udruga roditelja s posebnim potrebama „Put u život“ i Studentski katolički centar „Palma“

Projekt „Zdravstvo u zajednici“;

Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje, Zdravstveno veleučilište Zagreb, Udruga Nova budućnost, Samobor

Projekt „Ne pokazuj moć – pruži pomoć“;

  • Svjetski savez mladih Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu i CZSS Zagreb

Projekt: „Aktivni građani resocijaliziraju isključene“;

  • GONG, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatsko novinarsko društvo

Projekt: „Aktivni studenti – korisni građani – pravedno društvo: partnerstvo u razvoju programa društveno korisnog učenja za razvoj kompetencija studenata i studentski doprinos zajednici”“;

  • Institut za razvoj obrazovanja, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, Akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Rudarsko-geološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Volonterski centar Slavonski Brod

Projekt EDUpolicy LAB – društveno korisnim učenjem do jednakih obrazovnih mogućnosti”.

Sajam je dio projekta “Društveno korisno učenje za organizaciju inkluzivnih zajednica” koji provodi Rehabilitacijski centar za stres i traumu u partnerstvu sa Studijskim centru socijalnog rada Pravnog fakulteta. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.


Stručni skup “Zajednica po mjeri čovjeka” održan u Hrvatskoj Kostajnici

Centar za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, Rehabilitacijski centar za stres i traumu i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu su u utorak, 17.12.2019. u Hrvatskoj Kostajnici održali stručni skup pod naslovom „Zajednica po mjeri svakog čovjeka“.

Cilj skupa bio je ukazati na koje načine lokalna sredina brine za svoje najranjivije članove te ukazati na potencijale koje posjeduje kako bi bila po mjeri svakog svog stanovnika. Skupu su prisustvovali stručnjaci iz područja socijalne skrbi, lokalne samouprave, zdravstva, civilnog društva i obrazovanja.

Dijana Vuković, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica održala je prezentaciju na temu međusektorske suradnje u planiranju socijalnih usluga te predstavila rezultate evaluacije Strateškog i operativnog plana socijalnih usluga u svojem području nadležnosti. Ovim putem predstavljene su usluge i projekti koje Centar za socijalnu skrb provodi u zajednici u suradnju s drugim dionicima.

Na skupu su studenti socijalnog rada, koji sudjeluju u projektu društveno-korisnog učenja prezentirali svoj rad i rezultate ostvarene u inkluzivnim aktivnostima koje su prethodno proveli u lokalnoj zajednici, a koje su bile usmjerene na uključivanje mladih, osoba s invaliditetom, obitelji u riziku od siromaštva i jednoroditeljskih obitelji.

Studenti su pripremili demonstraciju forum teatra kao oblika kritičkog zagovaranja položaja ranjivih skupina, a grupa koja je radila s osobama s invaliditetom je sudionike iznenadila prigodnim poklonima (ukrasi koje su izradili s korisnicima Društvenog centra Kostajnica).

Mentori su svakoj grupi studenata dodijelili nagradu za iskazane vještine: interdisciplinarnost, kreativnost i prilagodljivost, hrabar i originalan pristup radu u zajednici i timski rad i efikasnost.

Aktivnost je provedena u sklopu projekta Društveno korisno učenje za organizaciju inkluzivnih zajednica koji sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.